Heraldika je srednjovjekovna po porijeklu i vezana je za identifkaciju. To je sistem i identifciranja osoba posredstvom nasljednih znamenja postavljenih na štit, sistem koji je nastao u zapadnoj Europi u srednjem vijeku. Pravilno primijenjena, heraldika je veoma egzaktan i precizan sistem identifkacije daleko dostatniji nego bilo koji sistem imena; heraldički pečat mnogo je veće vrijednosti nego puki potpis jer daje bogatstvo detalja o osobi. U bosanskom slučaju dosad je istraživan pretežno kulturološki aspekt - kulturni utjecaji na srednjovjekovnu Bosnu. Genealoško i politološko značenje heraldičkih amblema na bosanskim grbovima u istraživanjima je tek načeto. Povijesno zasvjedočeni arhivi nekih srednjovjekovnih bosanskih porodica - Hranića-Kosača, Hrvatinića, Pavlovića i Kotromanića - i raznošenje isprava u godini pada bosanske države 1463. čije posljedice je ispravom izdanom u Rimu 11. VII. 1469. pokušao ublažiti papa Pavao II., tu pretpostavku čine još ozbiljnijom. Koliko se tog neprocjenjivog kulturnog blaga tada prelilo preko granica Bosne teško će ikad biti ustanoviti, ali je sasvim sigurno da povijest bosanske srednjovje-kovne emigracije još uvijek čeka na svoje historiografsko pero.