Goran Mikulić rođen je u Sarajevu 16.10.1949.godine od oca Maria i majke Nade. Osnovnu i srednju školu, gimnaziju, završio 1968. godine u rodnom gradu. Građevinski fakultet završio u Sarajevu 1975.godine.
1991. godine osniva privatno građevinsko preduzeće „Rabic“. Dobrovoljno pristupa 06.04.1992.godine odbrambenim snagama grada Sarajeva i do konačnog oslobođenja učestvuje u odbrani grada i države. 1993. godine biva teško ranjen.
1994. godine osniva novinsko-izdavačku kuću „Sezam“ u saradnji sa dva ortaka, Mesud Malkoč i Emir Vučijak. 1995. pokreće izdavaštvo pod nazivom „Rabic“, biblioteka CIVIS u okviru koje knjiga prvijenac Izeta Sarajlića „Knjiga oproštaja“ doživljava tri izdanja, prevedena na 13 jezika i objavljana u 53 zemlje svijeta.
2016. izdavačka kuća dobija novo ime, „Art Rabic“.
Po mišljenju struke i široke čitalačke publike, Goran Mikulić vlasnik izdavačke kuće Art Rabic iz Sarajeva, zaslužuje epitet iznimno cijenjenog izdavača. Posebna vrijednost ovog uglednog izdavača je u tome što je u 28 godina postojanja na najbolji način svojim izdanjima u BiH i svijetu afirmirao kulturno nasljeđe BiH i glavnog grada te zemlje – Sarajeva. Njegova izdanja iz domena kulturne baštine doprinijela su njihovom ugledu u svijetu. Podsjećamo na najreprezentativnija izdanja ovoga izdavača: najmonumentalnije je faksimilno izdanje čuvene „Sarajevske Hagade“, koja je ne samo vrhunski izdavački projekt, prepoznat i nagrađivan od struke na svjetskim sajmovima knjiga, nego je promocijama u svjetskim kulturnim metropolama (New York, Washington, London, Prag, Beč, Oslo, Beograd, Zagreb, Madrid, Sarajevo......) podigla ugled naše sredine u svijetu.
Tu su i druge fotomonografije među kojima i „Stećci“ na našem i engleskom jeziku zahvaljujući kojoj BiH zajedno s tri druge susjedne države kandidira za UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika. I ta je fotomonogorafija prezentirana u desetak najvažnijih centara u regiji i Europi. Uz fotomonografiju „Fojnički grbovnik“ Rabic je objavio, sa sjajnim fotografijama, i monografije: „Sarajevo“, „Staro Sarajevo“, „Arhitektura starih palača“, „Mario Mikulić – crteži“, „Zbogom Bosno, odoh u Sarajevo“, „Sevdalinka – alhemija duše“, „Sarajevo atentat 100 godina poslije“ na našem i engleskom jeziku, „Olimpijsko Sarajevo za nezaborav“... Sve prvorazredna djela izdavaštva i prezentacije našeg nacionalnog blaga.
Posebno mjesto u izdavačkoj produkciji zaslužuje knjiga „Sarajevo, moj grad“, edicija od 10 knjiga. I u drugim bibliotekama ove renomirane kuće ogledali su se mnogi eminentni autori, od uglednih književnika, poput Izeta Sarajlića, kome su objavljena i sabrana djela, preko „Mosta na Miljacki“ Tina Ujevića, do bardova pisane riječi među vodećim književnicima, novinarima, filozofima, lingvistima, teolozima (Ivan Lovrenović, fra Petar Anđelović, Dubravko Lovrenović, Nerzuk Čurak, Ugo Vlaisavljević, Marko Vešović, Zlatko Dizdarević, Željko Ivanković, Slobodan Stajić, Aziz Hadžihasanović, i dr.).
Govoriti o Rabicu, znači govoriti o nekome ko je pomodno-vašarsku pompu idejno-puzećeg izdavaštva, podredio ozbiljnosti i trezvenosti javnog djelovanja. Još preciznije: riječ je o izdavačkoj kući koja je logiku tiražnog klero-etničkog hajkanja i hajcanja, odnosno, ideološko-pragmatičkog i autorsko-udvoričkog pristajanja uz status quo, zamijenila ozbiljnom analitičko-kritičkom riječju svojih autora. Riječju onih koji se, držeći do najviših civilizacijskih vrijednosti i vlastitog ljudskog dostojanstva (a za razliku od idejno poslužinčenih pisaca što šuteći (ili otvoreno) govore u korist nadmenih i oholih Gospodara), ne libe javno izgovoriti ili napisati da su dva i dva – četiri. To, u kontekstu krajnje licemjerne klero-etničke manipulacije i raspojasane otimačko-grabežljive "tranzicije" (resp. otimačine) kao konstante naše gorke zbilje, znači spisateljski savjesno i etički dosljedno analitičko govorenje o ljudski i društveno poraznim zbivanjima našeg vremena.
O prirodi tih zbivanja najbolje svjedoči Rabicova "Smeđa biblioteka". Za ovu biblioteku kažu da je jedna od «najhrabrijih» u regionu a za nju se zna van granica regije ( bivše Jugoslavije ).
U profesionalno poslovični specifikum Rabica spadaju posebne, kontekstualno, tematsko-scenski aranžirane promocije. Nerijetko su to prave kult(ur)no-umjetničke svečanosti. Nekad su to baletne predstave ("Ja, Maja Pliseckaja); drugi put koncerti (Jovan Kolundžija) kao popratni događaj za, npr. "Vučji pasoš", Evgenija Jevtušenka. Odnosno, izvedbe tipa "San i ludilo", kao muzičko scenski prikaz Gorana Matovića i Arsena Dedića za "Most na Miljacki" Tina Ujevića. Cjelovečernji koncert Arsena Dedića u prepunoj dvorani BKC pratio je promociju Arsenovog Rabic izdanja "Brzim preko Bosne". S druge strane, monografija "Stećci" promotivno je bila pokrivena spletom narodnih igara iz Bosne. Neke od knjiga fra Petra promovisane su uz Gudački kvartet Sarajevo. Uz sefardske balade i igre, i folklornog društva "Seljo", promovisana je "Sarajevska hagada", itd, itd. Ako tome dodamo izložbe Maria Mikulića (Bratislava, Sarajevo, Mostar, Fojnica ...); „Sarajevska Hagada“ je bila vrlo uspješno prezentirana u Washingtonu (na najvećoj izložbi knjiga u svijetu), Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Oslu, Madridu, dok je u Sarajevu bila organizirana vrlo značajna promocija.
Na održanom sajmu u Ljubljani, Hagada je dobila specijalno priznanje sajma za najljepšu i najdragocjeniju knjigu, a na međunarodnom sajmu knjige u Beogradu monografija Sarajevo je dobila prvu nagradu u konkurenciji monografija za najljepšu, kao i za fotografiju. U Sarajevu je Reprint «Sarajevske Hagade» dobio Specijalnu nagradu Udruženja Izdavača... Onda nije teško zaključiti da izdavačka kuća Rabic već dvadesetosam godina krajnje ozbiljno, kontinuirano, i sistematski dosljedno, reprezentuje kulturu, umjetnost i stvaralaštvo Bosne i Hercegovine, na civilizacijski i ljudski najbolji mogući način.
Do sada je Rabic objavio više od 370 naslova i mnoga izdanja su bila vrlo zapažena od strane šire javnosti. Između ostalog potpisan je i ugovor sa najuglednijom izdavačkom kućom iz Pariza „Falmarion“ za objavlivanje 14 naslova: Liberalizam, Demokratija, Trpeljivost, Društvo, Država, Demokratija, Pravo.
Težnje, planovi i ambicije IK «Art Rabic» i njenog vlasnika i direktora, Gorana Mikulića, su da nastavi i dalje sa novim uspjesima i dostignućima u branši.